Statistike

Migracijska bilanca Tirola

Migracijska bilanca (migracioni bilans) ukazuje na okvirne uslove slijedom ekonomskih i političkih prilika. Prikazan je saldo godišnjeg odliva i priliva austrijskih i stranih državljana u Tirolu (ukupni saldo emigracije i imigracije). Negativni migracijski saldo od -1.564 odseljenih u godini 1975. je prije svega posljedica „stopiranja doseljenja stranaca“, donesenog nakon „naftne krize“ 1973./74. godine.

Stranci zaposleni u Tirolu

Od početka novog milenija stagniraju priliv i zaposlenost stranih državljana. Tu ubrajamo sve osobe koje nisu državljani Evropske Unije (npr. državljani Srbije i Turske). Dok je do kraja 1990-tih godina ova grupa ljudi činila većinu stranih zaposlenika u Tirolu, tu su poziciju u statistici sada preuzeli državljani EU.

Stanovništvo Tirola prema državljanstvu

Stanovništvo Tirola po okruzima

Naturalizacija u Tirolu

Stopa naturalizacije je decenijama u Tirolu bila jako niska. Do 1994. godine je godišnje samo oko 500 osoba sticalo državljanstvo. Od 1995. godine brojke naturalizacije su naglo porasle: 2004. dostižu vrhunac sa 3.431 naturalizovanih državljana. Zakon o državljanstvu, koji je donesen 2005. sa strožijim kriterijima za dodjeljivanje državaljanstva, izazvao je snažan pad u nadolazećim godinama.

Naturalizacija Tirola prema nacionalnosti

Različiti faktori imaju uticaj na stav u pogledu na naturalizaciju. U Jugoslaviji se nije gledalo blagonakolno na sticanje stranog državljanstva – stav koji se promijenio tek nakon raspada države. Na Filipinima je s druge strane već 1970-tih godina sa “balikbayan sistemom” indirektno poticana emigracija i samim time i sticanje drugog državljanstva. Sličan efekat imala je „mavi kart“ uvedena u Turskoj 1995. godine. Kao i kod balikbayan sistema, osnovna prava (kao npr. naslijeđivanje, sticanje vlasništva, pravo boravka) ostaju zadržana u zemlji porijekla.

Državljani bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) u Tirolu

Medijska analiza: nacionalnosti

Upotreba, odnosno učestalost pojmova u medijima pruža informacije o gledištima na politička zbivanja. Analizom članaka koji tematiziraju migraciju iz „Tiroler Tageszeitung“ prikazuje učestalost spominjanja nacionalnosti. Prije svega tu se ističu događaji vezani za izbjeglice (Mađarska, Čehoslovačka, Bosna). Ipak, interesantna je usporedba između „Jugoslavije“ i „Turske“: Iako su državljani bivše Jugoslavije u 1960-tim i 1970-tim godinama bili mnogo brojniji, učestalije je bilo izvještavanje vezano za Tursku – pokazatelj stigmatizirajućeg izvještavanja.

Medijska analiza: promjena pojmova

Pojmovi utiču na percepciju, na što ukazuje sljedeća analiza članaka iz „Tiroler Tageszeitung“: pojam sa negativnom nacionalno-socijalističkom konotacijom „Fremdarbeiter“ (strani radnik) koristio se samo 1945./46. i tek ponovo od 1960. godine do početka 70-tih godina, nakon toga samo sporadično. Od 1945. korišten je neutralni pojam „Ausländer“ (stranac), učestalije od kraja 1980-tih godina. „Gastarbeiter“ (gostujući radnik ili radnik gost) je jedan od centralnih pojmova koji se često koristio od 1960-tih do početka 1990-tih godina. Pojmovi migranti i migrantkinje počinju se koristiti od sredine 1990-tih godina pored izraza „AusländerInnen“ (stranci i strankinje).